Poznavanje etimološkog podrijetla dviju riječi koje daju oblik pojmu moralna dilema prvo je što ćemo učiniti:
-Dileme, prije svega, riječ je koja potječe od grčkog, upravo iz "dileme", koja je rezultat zbroja s dva različita dijela: prefiks „dis-“, što znači „dva“, i imenica „lemma“, koja se može prevesti kao „premisa“ ili „tema“.
-Moral, drugo, dolazi s latinskog. U njegovom slučaju dolazi od "moralis".
Dilema je situacija koja prisiljava pojedinca da bira između dvije alternative. Moralna, na s druge strane, je nešto što se prilagođava ili prilagođava ono što se smatra pozitivnim ili dobro, za razliku od osude ili loše.
Ideja moralne dileme u ovom se okviru pojavljuje kada osoba mora birati između različitih mogućnosti koje, na ovaj ili onaj način, mogu stvoriti ponižavajuću situaciju s etičkog stajališta. Ponekad se moralna dilema javlja kada je potrebno odabrati manje zlo ili kada je to etički kažnjivo sredstvo, ali ono teži altruističkom ili ljubaznom cilju.
Moralne dileme u kolokvijalnom jeziku su poznate i kao etičke dileme. To je zato što je etika filozofska disciplina koja je odgovorna za sistematizaciju pojmova zla i dobra, racionalno definiranje koja su loša djela, a koja dobra. Moral je sa svoje strane oblikovan onim normama koje reguliraju ponašanje pojedinaca u određenoj zajednici. U konačnici, etika se odnosi na opća načela, dok se moral usredotočuje na specifičan kontekst, uvijek u odnosu na dobro i zlo.
Primjer moralne dileme pojavljuje kada, u srednjoj školi, mladić odluči zapaliti stola. Ravnatelji, primjećujući situaciju, obavještavaju studente da će, ukoliko se osoba koja je odgovorna za činjenicu ne pojavi, svi studenti biti kažnjeni. To stvara moralnu dilemu među prijateljima krivaca, koji znaju što se dogodilo: trebaju li izdati i izdati svog prijatelja kako bi spriječili da svi budu kažnjeni, ili bi trebali privilegirati povjerenje i prijateljstvo i omogućiti masovnu i nepravednu kaznu?
Postoji nekoliko vrsta moralnih dilema. Međutim, postoje dvije važne stvari: dilema rješenja i dilema analize.
U prvom se slučaju utvrđuje problem koji postoji i za to su izloženi i ovo i okolnosti koje ga okružuju, a da se ne pokaže bilo kakvo moguće rješenje. Odatle je osoba koja se pita ona koja mora odlučiti koju će akciju poduzeti jer smatraju da je to ispravna.
U dilemi analize, s druge strane, ono što se događa jest da je protagonist situacije ili problema već donio svoju odluku o tome i to ga je natjeralo na određeno ponašanje. Sve je to ono što se postavlja drugoj osobi koja mora donijeti svoj vrijednosni sud o položaju i radnji koju je poduzela kako bi riješila spomenuti problem.