To se zove samozačeće na generaciju od života od inertnog materijala. To je proces koji uključuje razvoj živog bića počevši od jednostavnog organskog spoja.
Brz pogled na etimologiju ovog termina pokazuje nam, s jedne strane, prefiks a- , koji se u ovom slučaju odnosi na nepostojanje nečega, ili služi za negiranje koncepta, točnije bio , tj. "Života"; u posljednjem dijelu riječi imamo pojam geneza , što možemo prevesti kao "početak ili izvor ". Ukratko, može se zaključiti da abiogeneza govori o dva trenutka: onom u kojem nema života; drugi, u kojem je nastao iz inertnih elemenata.
Znanost proučava abiogenezu kako bi pokušala pronaći objašnjenje za stvaranje života na planeti Zemlji. Stručnjaci vjeruju da se taj proces odvijao između 4,4 milijarde i 2,7 milijardi godina prije, iako nema znanstvene sigurnosti.
Ove dvije točke na vremenskoj traci daleko su od kapricijskih: prije otprilike 4,4 milijarde godina, prema znanstvenim istraživačima, vodena para je prvo pronašla prave uvjete za kondenzaciju; S druge strane, razni dokazi sugeriraju da su najudaljeniji znakovi života datirali prije 2,7 milijardi godina.
Važno je imati na umu da abiogeneza pretpostavlja znanstveno objašnjenje onoga što religija spominje kao božansko ili nadnaravno. Drugim riječima: znanost s abiogenezom traži prirodni princip koji je doveo do nastanka života, dok religija pripisuje stvaranje djelovanju jednog ili više bogova.
Već u drevnoj Grčkoj postojali su mislioci koji su na određeni način govorili o abiogenezi. Napretkom znanstvenog razvoja počele su se pronalaziti naznake kako se taj proces mogao razvijati kroz složene studije provedene na stijenama, meteoritima i fosilima.
Općenito govoreći, abiogeneza tvrdi da je prirodni proces omogućio razvoj jednostavnih organskih molekula iz abiotskih molekula. Te su molekule zauzvrat dovele do protobionata, vrsta ćelija koje su omogućile da se pojave prokariotske stanice.
Kemijska ispitivanja se provode u u laboratoriju, a neki astrochemical procesi promatraju (astrochemistry studije sastav difuznog materijala i zvijezde u međuzvjezdanom prostoru) i geochemicals (Kemija je proučavanje dinamike i sastav zemaljskim kemijskim elementima) koji stvaraju sastojke života, prema trenutnim predodžbama o stanju prirodnog okoliša koje je Zemlja predstavila prije toliko milijardi godina.
Među najrelevantnijim hipotezama abiogeneze spada i teorija željezo-sumpornog svijeta. Izgovorio ju je njemački kemičar Günter Wächtershäuser između 1988. i 1992., te predlaže da je genetici prethodio primitivni način metabolizma , ako posljednji izraz razumijevamo kao ciklus reakcija koji mogu proizvesti energiju koju drugi procesi mogu iskoristiti. Prema ovoj teoriji, svaki je metabolički ciklus stvarao spojeve sve veće složenosti, a sve se to događalo na površini nekih minerala.
Ne može se izostaviti da se spomene da neke teorije smatraju da je abiogeneza imala svoju početnu točku izvan Zemlje. U ovom se slučaju tvrdi da su meteoriti koji su pali na naš planet donijeli sa sobom i prve organske molekule.