Riječ infarkt (potječe od latinskog infarkta ) dio je medicinskog rječnika i odnosi se na nekrozu određenog organa (ili njegovog dijela) uzrokovanu prekidom opskrbe krvlju nastalom kao posljedica začepljenja arterije. Pojam također naziva povećane udjele pogođenog organa.
Opstrukcija arterija koja dovodi do slučaja infarkta može se proizvesti elementima posude (poput ateromskih plakova) ili vanjskim elementima (tumor koji komprimira arteriju, herniju, ranu).
Iako se srčani udar može pojaviti u svim organima ljudskog tijela, taj se termin često koristi široko za opisivanje akutnog infarkta miokarda (poznatog i kao srčani ili srčani udar). Ovaj srčani udar (klasificiran kao akutni zbog njegovog iznenadnog stanja) karakterizira nedovoljan dotok krvi u dio srca zbog začepljenja u jednoj od koronarnih arterija.
Prepreka, kažu stručnjaci, stvara ishemiju (oštećenje stanica uslijed smanjenog protoka krvi i posljedičnog pada kapaciteta oksigenacije) koja, ako se ne liječi na vrijeme, dovodi do smrti srčanog tkiva i naknadne nekroze,
Muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina su skupine stanovništva koje su najviše pogođene ovom vrstom srčanog udara, čiji su glavni simptomi bol u prsima, koji se može proširiti na ruke i leđa. vrat i određena snažna respiratorna poteškoća.
Međutim, iako oni čine najčešću kliničku sliku, postoje i drugi poput gubitka svijesti, slabosti ili pospanosti. Ova posljednja tri simptoma su češća u žena nego u muškaraca.
I sve to bez zaboravljanja da se procjenjuje da u otprilike četvrtini srčanih udara pogođena osoba ne doživi nijedan od spomenutih simptoma. U ovom slučaju, oni koji pate isto su uglavnom starije osobe i bolesnici s dijabetesom.
Pored svega navedenog, važno je istaknuti činjenicu da onima koji pate od infarkta miokarda, a nakon što su u odgovarajućoj bolnici, uobičajeno im je da prođu ono što je poznato kao kateterizacija. Ovo je istovremeno dijagnostički i terapijski test kojim se nastoji ne samo provjeriti štetu uzrokovanu spomenutom bolešću, već i provesti, na primjer, postavljanje stenta kako bi se izbjegao novi kolaps.
Ova intervencija provodi se pod lokalnom anestezijom, koja se sastoji od umetanja katetera kroz vaskularni sustav.
U bolesti koronarnih arterija, ateroskleroze, poremećaja srčanog ritma, a neki mijenjaju navike (kao što su pretilost, od pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola, ili visokog stresa) povećava rizik od srčanog udara.
Srčanog udara u mozgu, s druge strane, je ishemijska cerebrovaskularni inzult (CVA) ili moždani udar. Nastaje kada se prekine dotok krvi u mozak, utječući na različite funkcije i uzrokujući smrt dijela moždane mase.