Prvo što ćemo učiniti jest saznati etimološko podrijetlo dviju riječi koje čine pojam socijalno pitanje: -
Pitanje, prije svega, proizlazi iz latinskog. Konkretno, dolazi od "quaestio", što se može prevesti kao "ispitivanje", "ispitivanje" ili "ispitivanje".
-Socijalno, drugo, proizlazi iz latinskog "socialis", što se može prevesti kao "pripadnost zajednici ljudi".
Izraz pitanje ima nekoliko namjena. Ovom prilikom nas zanima njegovo značenje kao teme, teme ili teme. Socijalno sa svoje strane jest ono što je povezano s društvom: zajednica pojedinaca koji žive zajedno na nekom teritoriju i imaju zajedničke interese.
Ideja socijalnog pitanja obično se koristi u odnosu na učinke određenih procesa ili posljedice primjene određenog ekonomskog modela, koji se moraju pozabaviti vladari, jer oni utječu na kvalitetu života stanovništva.
Koncept se počeo razvijati u 19. stoljeću, nakon industrijske revolucije. Klasični liberalizam pripisati svakom pojedinačnom odgovornosti za ispunjavanje svoje materijalne potrebe. Međutim, tadašnji se liberalni ekonomski sustav pokazao nesposobnim za rješenje problema radničke klase. U tom je okviru nastao pojam socijalnog pitanja koji je obuhvaćao one poteškoće u životu ljudi koje vlasti nisu mogle zanemariti ili zanemariti.
Stoga su mnogi sektori počeli zahtijevati da država riješi socijalno pitanje. Međutim, nepokolebljivi branitelji liberalizma usprotivili su se zakonima i mjerama koji su pružali zaštitu ili podršku ugroženim sektorima.
Konkretno, stvorio se niz okolnosti unutar radničke klase koja je potakla početak da govori o radničkom socijalnom pitanju. Ovaj je izraz obuhvaćao sve okolnosti koje su otežavale posao tim ljudima i što im je pogoršalo kvalitetu života. Okolnosti koje su, dakle, politički političari trebali uzeti u obzir i riješiti.
U tom smislu možemo ustvrditi da su to bile činjenice poput da su plaće bile nedovoljne, nije bilo radnog zakonodavstva kojim bi se regulirao rad, bilo je djece koja rade i na mjestima koja su složena i opasna kao mine…
Ponuda za pažnju socijalnog pitanja vrijedi i danas. Ako vlada promiče smanjenje državne potrošnje i donese zakone koji favoriziraju nesigurnost posla kako bi poduzetnici mogli smanjiti troškove proizvodnje, opozicija će zasigurno biti potrebna za rješavanje socijalnog pitanja povezanog s povećanjem nezaposlenosti, padom plaće i drugi problemi.
Pored svega navedenog, ne možemo zanemariti ni činjenicu da se u sferi religije također govori o socijalnom pitanju. U ovom se slučaju koristi za upućivanje na činjenicu da se unutar Katoličke Crkve smatra da materijalni napredak koji se događa u društvu donosi sa sobom i stalan i jasan pad onoga što znači etička i društvena načela.