Ideja o korporativizmu ima različite namjene. Prvo značenje spomenuto u rječniku Kraljevske španjolske akademije (RAE) odnosi se na doktrinu koja promiče državnu intervenciju za rješavanje sukoba na radnom mjestu, apelirajući na razvoj korporacija koje okupljaju radnike i poslodavce,
U tom je okviru korporatizam vrsta društveno-ekonomske organizacije koja se temelji na planiranoj ekonomiji i sindikalizmu. Prema ovoj doktrini, poslovna, strukovna i sindikalna udruženja moraju se ujediniti kroz korporacije koje su pod orbiti države.
Političku aktivnost, u korporativizmu, razvijaju predstavnici sindikata. Na taj se način stvara piramidalna struktura u kojoj se snaga vrši okomito.
Kroz korporatizam se društvo organizira prema udruženjima (korporacijama) koje predstavljaju specifične interese grupe. Intervencija države u te korporacije, prema doktrini, omogućuje neutraliziranje sukoba. Treba napomenuti da korporacije mogu imati regulatorne ovlasti i biti podignute kao obvezni kanal političkog predstavljanja svojih članova.
Potrebno je naglasiti da je podrijetlo korporatizma vrlo udaljeno, toliko da neke primjere možemo pronaći u Starom Rimu i drevnoj Grčkoj. Njegove značajke su vidljive i u nekim religijama, poput kršćanstva, budizma, islama, hinduizma i konfucijanizma.
Ako se nalazimo u korporativizmu koji se može povezati s društvenim odnosima, suočeni smo s onim koji se temelji na srodstvu. Ova vrsta korporatizma usredotočena je na identifikaciju etničke pripadnosti prema podjeli na obitelji i klanove, fenomen koji se vrlo često manifestirao u povijesti Latinske Amerike, Azije i Afrike.
S druge strane, imamo moderni korporatizam, za koji se vjeruje da je u velikoj mjeri upravljao konfucijanskim društvima jugoistočnog i istočnog azijskog kontinenta, a koja su se temeljila na klanovima, obiteljima i grupama. U kineskom društvu nalazimo i prevladavajuće elemente klanovskog korporatizma, jer su obiteljski odnosi regulirani pravnim normama. Islamsko društvo se također često temelji na plemenima ili klanovima koji unose zajedništvo u korporatizam.
Konfucijanizam, koji je također poznat kao konfucijanizma , je skupina doktrina moralne i vjerske koji je propovijedao sljedbenike i učenike kineski mislilac Konfucija nakon njegove smrti. Što se tiče korporatizma, on ga ističe u razvoju obitelji i zajednice kroz solidarnost i sklad.
Nalazimo i društvene koncepte koji se odnose na korporatizam u hinduizmu, poput važnosti pitanja poput konsenzusa, sklada i osjećaja zajednice.
Korporatizam je s druge strane naziv koji se daje stavu ili položaju koji sektor pretpostavlja da brani interese svojih članova na kategoričan i bezuvjetan način. Ako novinari neke zemlje uvijek opravdavaju ponašanje onih koji obavljaju ovu profesiju, osim njihovih grešaka i mana, moglo bi se govoriti o korporativizmu koji postoji u novinarstvu. Korporatizam nogometaša, s druge strane, može dovesti do toga da ovi sportaši ne prihvaćaju kritike od ljudi koji nisu igrali na profesionalnoj razini.