Prvo što treba učiniti je utvrditi etimološko podrijetlo riječi neutron s kojim se sada bavimo. Na ovaj bi način trebali pojasniti da ona potječe od latinskog, točnije od riječi neuer , koja se sastoji od dva različita dijela: prefiksa ne -, što je ekvivalent negaciji, i maternice , koja se može prevesti kao "jedan ili druge”.
Neutrona je masivan čestica bez električnog naboja. To je barion (subatomska čestica sastavljena od tri kvarka) koji se sastoji od dva kvarka i jednog gore kvarka. Neutroni i protoni čine se jezgre od atoma.
Poluvrijeme neutrona je oko petnaestak minuta izvan atomskog jezgra, kada emitira elektron i antineutron da postane proton. Neutroni, koji imaju masu sličnu protonima, potrebni su za stabilnost atomskih jezgara (s izuzetkom vodika).
Novozelandski fizičar i kemičar Ernest Rutherford bio je taj koji je 1920. godine proglasio postojanje neutrona. Na taj je način objasnio zašto se jezgre ne razgrađuju zbog elektromagnetske odbijanja protona.
Neutroni djeluju u nuklearnim reakcijama koje nastaju kada neutron pokreće fisiju atoma i nastaje veći broj neutrona što zauzvrat uzrokuje nove fisije. Ovisno o tome kako se ta reakcija odvija, može se nazvati kontroliranom reakcijom (moderator nuklearnog reaktora koristi se za iskorištavanje nuklearne energije) ili nekontroliranom reakcijom (stvara se kritična masa nuklearnog goriva).
Pored svega navedenog, morali bismo razjasniti postojanje još jednog niza pojmova koji se također temelje na upotrebi riječi kojom se sada bavimo. To bi bio slučaj spora neutrona, koja je osobitost da ima brzinu koja ima isti red kao i on, pri normalnoj temperaturi, koja je molekularno miješanje.
Na isti način ne treba zaboraviti ni brzi neutron. Kao što mu ime kaže, ona je ona koja se računa kao znak činjenice da je njegova brzina uporediva sa brzinom svjetlosti.
Uza sve to treba dodati i pojam neutronske bombe. Ova, također poznata kao povećana bomba s izravnim zračenjem, je nuklearno oružje podrijetlom iz Sjedinjenih Država. Nastao je 1970-ih rukom fizičara Samuela Cohena i u osnovi se temelji na onome što je nuklearna fisija.
Nakon zaustavljanja njihovog napretka, projekt Ronald Reagan podržao je projekte ove izuzetno opasne nuklearne bombe.
Nuklearna fisija stoga je reakcija koja se odvija u jezgri atoma. Fisija se događa kada se teška jezgra razdvoji na manje jezgre, zajedno s ostalim nusproizvodima kao što su slobodni neutroni i fotoni. Fisija teških jezgara, dakle, egzotermičan je proces u kojem se oslobađaju velike količine energije.