Da bismo razumjeli značenje pojma agnostik, prvo što moramo izložiti jest da je riječ koja potječe od grčkog. Naime, rezultat je zbroja nekoliko komponenti tog jezika:
Prefiks „a-“, što se prevodi kao „bez“.
-Imenica "gnoza", što znači "znanje".
- Sufiks "-tikos", koji se koristi za označavanje "u odnosu na".
Izraz agnosticizam kao takav smatra se engleskim biologom Thomasom Henryjem Huxleyjem (1825. - 1895.). Točnije, on ga je skovao 1869., iako postoje teorije koje utvrđuju da je to možda, iako termin kao takav, još nije bio djelo drugih prethodnih autora. Dakle, utvrđeno je da se agnostičko podrijetlo već može naći u odgovarajućim brojkama, kao što je Protagoras, na primjer.
Agnostic je pridjev koji opisuje ono što je povezano s agnosticizmom: filozofsko stajalište koje održava ta božanska pitanja i ono što nadilazi iskustvo nadilazi razumijevanje ljudskih bića. Agnosticki pojedinci, dakle, tvrde da božansko nije razumljivo ljudima.
Agnostici u najširem smislu smatraju da se neke izjave ne mogu analizirati na temelju vrijednosti istinitosti. Prema logici, nešto može biti istinito ili lažno. Za agnosticike, izrazi povezani s metafizičkim i religijskim temama ne mogu se podvrgnuti ovom razmatranju jer nisu poznati.
Uobičajena stvar je da se agnosticizam proglašava iz razmišljanja o postojanju Boga ili ne. Agnostic tvrdi da on nije u stanju da potvrdi postojanje Boga, ali ni da ga negira: ono što čini je ostaviti vjerovanje u sumnju jer postojanje Boga nije podložno razmatranju prema kriterijima istine i neistine. Drugim riječima: postojanje ili nepostojanje Boga izbjegava razumijevanje ljudskog bića.
Ova pozicija je različita od one koju imaju ateisti. Oni koji brane ateizam ne vjeruju u postojanje Boga. U nekim slučajevima govorimo o agnostičkim ateistima budući da oni ne vjeruju u postojanje Boga, ali priznaju da nisu u stanju znati da li zaista postoji božanstvo.
Postoje i oni koji su s druge strane opisani kao slabi agnostici. Ovi subjekti vjeruju da je trenutno postojanje Boga izvan ljudskog razumijevanja, iako ostavljaju otvorenu mogućnost da se ta presuda u budućnosti promijeni na temelju novih dokaza.
Na isti način ne možemo zanemariti postojanje drugih vrsta agnosticizma kao što je slijedeće:
- Jaki ili strogi agnostik, iz kojeg je jasno da ni on ni bilo koja druga osoba ne mogu znati postoji li ili ne božanstvo.
-Agnostički teizam za koji je karakteristično da tvrdi da ne zna postojanje božanstva, već da u njega uopće vjeruje.
-Pragmatični agnosticizam. Također odgovara imenu pragmatičnog i ne pridaje važnost postojanju ili ne jednom božanstvu, jer smatra da bi čak i da postoji bilo ravnodušno prema dobrobiti čovjeka i svemira uopće.