Gospodarstvo (pojam koji dolazi iz grčkog jezika i znači „uprave kuće ili obitelji”) je znanost koja proučava procese proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara i usluga. Krize, s druge strane, je nagla promjena ili stanje oskudice.
Ekonomska kriza, dakle, odnosi se na razdoblje od oskudice u proizvodnju, marketing i potrošnje proizvoda i usluga. Ekonomija je ciklička, odnosno kombinira faze ekspanzije s fazama kontrakcije. Ova uzastopna kolebanja poznata su kao poslovni ciklus.
Ovi principi omogućuju nam da potvrdimo da svaki silazak kulminira usponom i obrnuto. Četiri glavne faze gospodarskog ciklusa su uspon (gdje se ekonomska aktivnost povećava do trenutka procvata), pad (pad indikatora), recesija (kada se pad produžava više od dva uzastopna tromjesečja) i reaktivacija (indeksi se opet dižu i uspon započinje).
Ekonomska kriza događa se u nekom trenutku pada. To može biti opća kriza, pad svih indeksa ili kriza koja posebno pogađa određene sektore (kriza ponude, kriza potražnje). S druge strane, govorimo o krizi preživljavanja kada društvena grupa ne može zadovoljiti svoje osnovne potrebe.
Jedna od najvažnijih ekonomskih kriza u povijesti je ona koja se dogodila 1929. godine. Velika depresija ili pukotina od dva su druga imena koja su dana ovom fenomenu, što je sa sobom donijelo posljedice velike globalne gravitacije, posebno u mjesta poput Sjedinjenih Država.
Konkretno, među najrelevantnijim posljedicama one, koja je nastala kao rezultat burzovne krize na njujorškoj burzi, možemo istaknuti porast kamatnih stopa, devalvaciju valute, pa čak i paralizu fenomena onoga što je imigracija.
Međutim, uz već spomenuto, moramo naglasiti i da trenutno doživljavamo jednu od najvažnijih ekonomskih kriza do sada. Velika recesija je, kako se također zna, utjecala na cijeli svijet, a započela je 2008. godine.
Sjedinjene Države smatraju se i zemljom iz koje je spomenuto podrijetlo, što među glavnim uzrocima uzrokuje krizu u vezi s hipotekom i kreditima, previsoko visokim cijenama sirovina te prepoznatom precijenom vrijednosti proizvoda.
U slučaju Europe u kojoj se ta kriza snažnije trpi, čini se da se Europska središnja banka u određenoj mjeri smatra krivom jer se vjeruje da, svjesna onoga što se događa, nije bila u stanju djelovati. i provoditi mjere koje su ga mogle spriječiti.
Druga vrsta krize poznata je kao financijski mjehurić ili burzovni fond, koji nastaje kada se dionicama trguje po cijeni koja je mnogo veća od njihove unutarnje vrijednosti dok se ne prestanu kupovati i naglo padaju.