Komenzalizam je poznat kao jedan tip interakcije koji se javlja u biologiji, gdje jedna od stranaka stječe neke koristi, a druga nije omiljen, ali nije nanesena šteta bilo. Koncept dolazi iz latinskog izraza com Mensa , što se može prevesti kao "dijeljenje tablice".
Izvorna upotreba izraza, prema tome, povezana je s vezom koji nastaje kada lovači love vrste divljači da bi pojeli ostatke koje ostave za sobom. Prva grupa, ukratko, koristi višak resursa druge populacije.
Jasan primjer kommensalizma temeljenog na ovom značenju i objašnjenju jest onaj uspostavljen između lavova i supova koji nastanjuju određeno područje. Dakle, gore spomenute ptice lešine hrane se ostacima tijela životinja koje gore spomenute mačke ubijaju i jedu.
Međutim, kada govorimo o ovoj vrsti odnosa između životinjskih vrsta, uobičajeno je dati primjer kao što je uspostavljen između morskih pasa i vrsta. Potonje su ribe koje na gornjem dijelu ekstremiteta imaju čašicu za usisavanje, a ona se koristi kojom se prianjaju za tijela morskih pasa, a koja uopće ne primjećuju njihovu prisutnost. Na taj se način ove odstranjivačice hrane ostacima svoje hrane.
Druga vrsta kommensalizma je stanarstvo. Taj odnos uključuje jedan organizam koji je smješten u drugom, poput djetlića koji probija stabla radi skloništa.
Drugi najčešći primjeri stanarenja je onaj koji se pojavljuje u ukopanim poljskim miševima. Neki prostori u kojima pored ovih glodavaca žive i insekti različitih vrsta koji se hrane tim korijenom i ostacima koji ostaju od hrane koju jedu vlasnici tih „domova“.
S druge strane, fores je korištenje drugog živog bića kao prijevoznog sredstva. Primjer ove vrste kommensalizma događa se kod ribe koja lebdi nad morskim psom.
U slučaju metabioze (poznate i kao tanotokreza), veza između oba organizma je neizravna, jer jedni koriste nešto drugo, ali tek nakon smrti dotičnog organizma, kao što je pustinjačka rakova koja koristi puževu školjku za zaštitu, Treba napomenuti da postoje i druge biološke interakcije koje su izvan komsalmalizma. U tom smislu možemo govoriti o parazitizmu (s organizmom koji povećava svoju sposobnost razmnožavanja na štetu druge reproduktivne sposobnosti) ili o interualizmu (vezi u kojoj obje vrste povećavaju svoju biološku sposobnost).
Na isti način moramo posebno spomenuti i ono što je poznato kao amensalizam. U ovom slučaju odnos koji nastaje između dva živa bića je nesrazmjeran jer je jedno od njih povrijeđeno u ovoj interakciji, dok drugo uopće ne utječe. To bi bio slučaj, na primjer, s onim drvećem koje sprječava sunčevu svjetlost da dospije do biljaka koje raste pokraj njih.
Napokon, simbioza je posebna vrsta međusobnosti, s bliskim i proširenim odnosom između organizama različitih vrsta.