Da bismo započeli otkrivati značenje pojma stanična biologija, potrebno je nastaviti poznavati etimološko podrijetlo dviju riječi koje mu daju oblik:
-Biologija je riječ grčkog podrijetla, jer je rezultat zbroja dvaju elemenata tog jezika: imenica "bios", koja se može prevesti kao "život", i pojam "loža", što je sinonim za "znanost".
-Čelija je latinskog porijekla. Potječe od "cellullaris", što znači "povezano sa stanicama" i što je rezultat dodavanja tri elementa: imenice "cella", što se može prevesti kao "stanica"; umanjeni sufiks "-ula" i sufiks "-ar", što je ekvivalentno "u odnosu na".
Da bismo precizno shvatili što je stanična biologija, moramo analizirati koncepte koji čine izraz. Biologija je znanost posvećena proučavanju sastava, razvoj, rad, veza i distribucije živih bića. S druge strane, stanična je stanica povezana s stanicama (temeljna jedinica živih organizama, koja se može samostalno razmnožavati).
Dakle, stanična biologija je disciplina koja je specijalizirana za analizu stanica. To je znanstvena specijalnost koja je usredotočena na strukturu, funkciju, komponente, interakcije i svojstva tih mikroskopskih jedinica, a koja, između ostalog, obuhvaća informacije vezane uz genetiku, biokemiju i imunologiju. znati.
Stvaranje svjetlosnog mikroskopa bio je prvi korak u razvoju stanične biologije. Ovaj je aparat omogućio promatranje i proučavanje stanica. Kasnije je disciplina narasla napredovanjem različitih tehnika i izumom elektronskog mikroskopa.
Stručnjaci za staničnu biologiju proučavaju stanice na molekularnoj razini, u specijalizaciji poznatoj kao molekularna biologija. Jezgra, mitohondriji, ribosoma, plazma membrana i endoplazmatska mrežica su neki od elemenata koji čine njegov predmet proučavanja.
Hay que subrayar que, a lo largo de la historia, han existido importantes biólogos celulares que, con sus estudios y teorías, han conseguido darle el peso que hoy tiene la mencionada disciplina. En concreto, entre los más significativos podemos hacer hincapié en los siguientes:
-Peter Agre (1949), ganador del Premio Nobel de Química en el año 2003. Ha destacado, sobre todo, por trabajos tales como la correlación de la deficiencia en espectrina con las patologías que venían a establecer esferocitosis.
-Antonie van Leeuwenhoek (1632 – 1723). A este investigador holandés no solo se le atribuye el descubrimiento de los glóbulos rojos de la sangre, las bacterias, las levaduras o los protozoos sino también la creación de numerosos microscopios. Ha pasado a ser conocido como el padre de la microbiología.
Primjene znanja o staničnoj biologiji su višestruke. Stanična biologija omogućava nam da znamo kako djeluju bolesti, razvijamo tretmane protiv virusa i bakterija i pomažemo u obnovi i obnovi organa i tkiva, na primjer.