Izraz kojim se sada bavimo, možemo utvrditi da ima etimološko podrijetlo na latinskom jeziku, o čemu svjedoči činjenica da dvije riječi koje ga čine potječu iz spomenutog jezika. Dakle, u prvom redu, akcija je rezultat zbroja riječi actus , što se može prevesti kao „provedeno”, a od sufiks - tion , što je ekvivalent za „djelovanje i učinak”.
Drugo, riječ socijalna potječe od latinskog koncepta socius, koji je sinonim za “suputnik”.
Koncept društvenog djelovanja pripada svemiru sociologije, a to je znanost koja je posvećena proučavanju društvenih skupina. U svom najširem značenju, društvena akcija je ona koja utječe na ponašanje drugih. Sociolog Max Weber razmišljao je o četiri vrste društvenog djelovanja: tradicionalnom (vezanom za običaje), afektivnom (vezanom za emocije), racionalnom prema vrijednostima (vođenom moralnom normom) i onom usmjerenom ka postizanju racionalnog cilja,
Osim ove definicije, programi i potpore obično se nazivaju socijalnim radnjama koje općenito dopunjuju socijalne beneficije koje pruža država, iako postoje i državne socijalne akcije.
U tom je smislu glavni cilj društvenog djelovanja zadovoljenje osnovnih potreba koje, iz različitih razloga, grupa stanovništva ne može zadovoljiti. Na ovaj se način socijalna akcija može usmjeriti na primjer u promicanje obrazovanja ili distribuciju hrane.
Tako, na primjer, u slučaju Kolumbije postoji tijelo za društveno djelovanje nazvano Odjel za društveni prosperitet čija je jasna misija postizanje niza konkretnih ciljeva koji se vrte oko ovog načela. Ovi ciljevi su postizanje kao što su izrada planova socijalne uključenosti, koordinacija i stvaranje prilika za siromašno stanovništvo, provedba akcija za zaštitu djece i obitelji u situacijama ranjivosti ili zanemarivanja…
U Španjolskoj je vrijedno istaknuti platformu nevladinih organizacija za socijalno djelovanje, koju karakteriziraju državna, neprofitna, privatna i ne denominacijska. Svojom provedbom i svojim radom želi provoditi sve vrste planova i projekata koji promiču i razvijaju niz prava građana koji pripadaju najugroženijim skupinama. To posebno tijelo čini više od dvadeset nevladinih organizacija.
S druge strane, socijalno djelovanje se pojavljuje i u određeno vrijeme, u svjetlu prirodnih katastrofa ili hitnih situacija. Pokrajina koja pati od suše može biti primatelj društvene akcije u ostatku zemlje. Isto je s narodom koji je u ratu i koji može dobiti pomoć svojih susjednih zemalja za pomoć civilnom stanovništvu koje je pogođeno sukobom.
Drugim riječima, ova vrsta djelovanja ima za cilj transformirati stanje stvari kako bi postigla drugo stanje s većom kvalitetom života. Društvena akcija slijedi opće dobro i ne želi udovoljiti osobnim interesima.